Ciljevi i principi rada

Centar za žene žrtve rata – ROSA djeluje u skladu s principima međunarodnog feminističkog pokreta:

1. Feministička perspektiva

U razmatranju problema nasilja nad ženama, CŽŽR-ROSA zauzima feminističku perspektivu: nasilje nad ženama vidimo kao strukturalni fenomen koji je uzrokovan rodnom nejednakosti u društvu. CŽŽR-ROSA usvaja definiciju nasilja prema ženama određenu u Pekinškoj platformi za akciju. CŽŽR-ROSA u potpunosti prihvaća izjavu Pekinške platforme za akciju: ‘nasilje nad ženama je manifestacija historijski nejednakih odnosa moći između muškaraca i žena, što je dovelo do dominacije nad ženama i diskriminacije žena od strane muškaraca, te do onemogućavanja punog napredovanja žena.’ (paragraf 118) Održavanje i tolerancija svih oblika muškog nasilja protiv žena je fundamentalna prepreka postignuću potpune jednakosti žena i muškaraca u svim oblastima života.

2. Ženska prava su ljudska prava

CŽŽR-ROSA vjeruje u fundamentalni princip poštivanja ljudskih prava. CŽŽR-ROSA smatra da svi oblici nasilja prema ženama u privatnoj i javnoj sferi od strane državnih i nedržavnih aktera mora biti imenovano i razumijevano kao osnovno kršenje principa ljudskih prava.

3. Autonomija i osnaživanje žena

CŽŽR-ROSA smatra da djelovanje nevladinih organizacija u području nasilja nad ženama treba pridonostiti autonomiji i osnaživanju svih žena. Taj cilj treba biti u osnovi svih akcija koje CŽŽR-ROSA poduzima kako bi se suprotstavio nasilju prema ženama.

4. Prostitucija i trgovanje ženama

U odnosu na prostituciju i trgovanje ženama, CŽŽR-ROSA vjeruje da:

  • Prostitucija i trgovanje ženama predstavljaju fundamentalne oblike kršenja ženskih ljudskih prava.
  • Prostituciju i trgovanje ženama se ne bi trebalo povezivati s pojmovima ‘prisilno’ i ‘slobodno’.
  • Treba prepoznati da je ‘slobodan izbor’ relativan faktor, u preklapanju ekonomskih, društvenih, kulturalnih i političkih mogućnosti za žene u društvu. Nejednakost ozbiljno ograničava slobodu izbora.

5. Priznavanje različitosti

CŽŽR-ROSA vjeruje da se mora vodi računa o razlikama među ženama kada se radi na problemu nasilja nad ženama. Žene nasilje pogađa na različite načine ovisno o njihovom različitom položaju/njihovoj različitosti. Nevladine organizacije koje rade na području suzbijanja nasilja nad ženama ne smiju isključivati žene na osnovi rase, etniciteta, posebnih potreba, seksualne orijentacije, dobi, uvjerenja, vjerovanja ili religijskih opredjeljenja.

U svom radu rukovodimo se sljedećim dokumentima koji reguliraju obaveze u suzbijanju nasilja prema ženama i ženska ljudska prava: suzbijanje trgovanja ženama i prostitucije, obiteljskog nasilja protiv žena i ratnog nasilja:

UN Konvencija o eliminaciji svih oblika diskriminacije žena (CEDAW); Opcionalni Protokol CEDAW Konvinciji; Opća preporuka 19 CEDAW Komisije, UN Deklaracija o nasilju protiv žena (DVAW); Rezolucija 2003/45 UN Komisije za ljudska prava; Eliminacija nasilja protiv žena, Specijalna Izvjestiteljica o nasilju prema ženama: model zakonodavstva o obiteljskom nasilju; Pekinška Deklaracija i Platforma za djelovanje; UN Rezolucija 1325; Preporuke Vijeća Evrope (br. (85)4, (90)2, 1450 (2000), 1582(2002)1, Rec(2002)5; precedentnog prava Evropskog suda za ljudska prava u Strasburu, slučajevi: E. i drugi v. Velika Britanija, M.C. v. Bugarska,Osman v. Velika Britanija); rezolucija i preporuka Evropske unije (Rezolucija o protrebi ustanovljavanja kampanje na razini EU za nultu toleranciju nasilja protiv žena, Preporuke 5 Stručnih foruma EU konferencije o nasilju prema ženama; EU stručni sastanak o nasilju prema ženama: zajednički modeli djelovanja na suzbijanju nasilja; Procjena država članica i EU institucija primjene Pekinške platforme za djelovanje; Smjernice za ostvarivanje ravnopravnosti žena i muškaraca 2006.-2010., SEC(2006)275; UN Konvencija o suzbijanju trgovanja ljudima i iskorištavanju prostitucije drugih; UN Konvencija protiv transnacionalnog organiziranog kriminaliteta; Protokol za spriječavanje, suzbijanje i kažnjavanje krijumčarenja ljudi, posebno žena i djece; Protokol protiv krijumčarenja migranata kopnom, morem i zrakom; Briselska Deklaracija o sprečavanju i borbi protiv trgovanja ljudima; Evropska Konvecija o djelovanju protiv trgovanja ljudima.

Pratimo provođenje i usklađenost nacionalnog zakonodavstva s gore navedenim međunarodnim okvirom:

Ustav RH, Kazneni zakon, Zakon o kaznenom postupku, Zakon o strancima, Zakon o zaštiti od obiteljskog nasilja, Zakon o azilu, Zakon o zaštiti svjedoka, Zakon o prekršajima javnog reda i mira, Zakon o ravnopravnosti spolova, Zakon o sudovima za mladež, Zakon o odgovornosti pravnih osoba za kazena djela, Zakon o uredu za suzbijanje korupcije i organiziranog kriminaliteta, Nacionalni program za suzbijanje trgovanja ljudima od 2005. - 2008., Operativni plan za suzbijanje trgovanja ljudima za 2005., Nacionalna strategija zaštite od nasilja u obitelji od 2005. do 2007., Nacionalne politike za promicanje ravnopravnosti spolova 2001. – 2005., 2006. – 2010.

Osnovni strateški pravci CŽŽR-ROSA

I Suzbijanje nasilja nad ženama: trgovanje ženama u svrhu seksualnog iskorištavanja, prostitucija, seksualno nasilje i obiteljsko nasilje nad ženama.

U našem je strateškom planu razvijati rad na različite načine:

a) Suzbijanje seksualnog nasilja, prostitucije, trgovanja ženama:

  • pružanjem pomoći ženama putem SOS telefona, pružanjem sigurnog smještaja, psihološke i pravne pomoći, pomoći u pronalaženju posla, kontaktima s institucijama u osiguravanja osnovnih ljudskih prava, pomoći u osiguravanja dodatne edukacije;
  • osmišljavanjem javnih kampanja, organiziranjem i poticanjem javnih diskusija, poticanjem medijskih prikaza problema, s naglaskom na osvještavanju javnosti o ulozi i odgovornosti nasilnika;
  • praćenjem provedbe međunarodnih konvencija i preporuka, zakona i nacionalnih strategija, uputa o postupanju, i sl.
  • lobiranjem za odgovarajuće zakonske promjene u poboljšanju statusa žena koje su preživjele seksualno nasilje u različitim oblicima, osiguravanje programa zapošljavanja, stanovanja i školovanja za žene u programima na razini lokalne zajednice i RH;

b) U suzbijanju obiteljskog nasilja prema ženama radimo na podršci

  • provedbe međunarodnih i nacionalnih mehanizama za borbu protiv obiteljskog nasilja nad ženama,
  • praćenjem provedbe,
  • praćanjem načina rada i evidencijom različitih oblika servisa pomoći,
  • stvaranjem preporuka vladinim i nevladinim organizacijama i institucijama,
  • izradom zbornika međunarodnih propisa,
  • lobiranjem i zagovaranjem za poboljšanjem zakona i primjene u praksi institucija.

II Osnaživanje nevladinih ženskih organizacija i mreža u RH, regiji, internacionalno:

Aktivno sudjelovanje u radu:

  • Ženske mreže Hrvatske,
  • posebno organiziranjem rada zagrebačkih ženskih grupa ŽMH,
  • poticanje i osnaživanje rada Mreže nevladinih organizacija za prevenciju i eliminaciju trgovanja ženama i djecom – PETRA,
  • razvijajući suradnju s velikim brojem organizacija Jugo-istočne Evrope,
  • sudjelujući u međunarodnim mrežama WAVE i RCNA,
  • poticati razmjenu informacija u mrežama.

Suradnja će se odvijati u sljedećim oblastima:

  • psiho-socijalna podrška ženama,
  • edukacija,
  • javne diskusije,
  • konferencije,
  • lobiranje i zagovaranje,
  • rad na organizacijskom razvoju,
  • evaluacija,
  • umrežavanje,
  • istraživanja,
  • izdavaštvo.

III Podrška provedbe nacionalnih mehanizama rodne ravnopravnosti, ostvarivanju ženskih ljudskih prava kroz utjecaj na rad državnih institucija:

Razvijanjem suradnje s brojnim institucijama, nadležnim ministarstvima, nacionalnim strategijama, državnim uredima, koordinacijama za ravnopravnost spolova, i sl. (Ured Vlade RH za ljudska prava, Ured Vlade RH za ravnopravnost spolova, Saborski odbor za ljudska prava i nacionalne manjine, Saborski odbor za ravnopravnost spolova, Povjerenstvo za ravnopravnost spolova Skupštine Grada Zagreba, Pravobraniteljica za ravnopravnost spolova, Pravnobraniteljica za djecu, Poglavarstvo Grada Zagreba, Ministarstvo pravosuđa, Ministarstvo unutarnjih poslova, Ministarstvo zdravstva i socijalne skrbi, Ministarstvo vanjskih poslova, Političke stranke, posebno Forumi žena). Organizirat ćemo seminare, javne diskusije, upozoravati na propuste, modele dobre prakse, obaveze RH u odnosu na međunarodne dokumente.

IV Rad na osvještavanju uloge žena u mirovnim procesima te doprinos rodnoj dimenziji javne memorije:

Kontinuiranim prikupljanjem dokumentacije o radu ženskih mirovnih organizacija, feminističkih tekstova i analiza, te prezentacijom istih javnosti kroz web stranicu i javne diskusije, istupe u medijima, regionalnim povezivanjem, izdavaštvom, organiziranjem seminara o ženskom mirovnom aktivizmu u regiji. Organizacije za ženska ljudska prava u Hrvatskoj, tokom rata i postratnog razdoblja izuzetno su malo radile na sređivanju dokumentacije svoga rada i objavljivale, s obzirom da su prioritet davale organiziranju direktne pomoći ženama i djelovanju na društvene promjene u tom razdoblju kritičnom za ženska ljudska prava, te je ovo vrijeme da se sakupe, obrade i daju na uvid javnosti izuzetno važni podaci o njihovom djelovanju.

V Organizacijski rast i razvoj:

povećavanje broja zaposlenih osoba te mreže suradnica, povećavanje administrativne efikasnosti, poticanje rasprava o organizacijskom razvoju organizacija civilnog društva, prema potrebi angažiranje stručnjakinja za organizacijski razvoj, kontinuirana edukacija članica, unaprijeđenje dokumentacije rada organizacije čime će se povećati vidljivost rada organizacije i utjecati na povećanje vidljivosti civilnog društva u cjelini, povećati slanje informacija u mreže, poticati izučavanja civilnog društva, povećati pružanje informacija javnosti na web stranici, nastupi u medijima.

VI Djelovanje na osnaživanje civilnog društva razvojem suradnje s organizacijama iz drugih oblasti ljudskih prava:

Suradnja s mirovnim organizacijama, organizacijama koje rade na procesuiranju ratnih zločina, organizacijama za nacionalne manjine, LGBT organizacijama i inicijativama, inicijativama za razvoj civilnog društva, itd. Sudjelovat ćemo aktivno te pružati logističku i drugu podršku zajedničkim akcijama, antiratnim protestima, tribinama, demonstracijama povodom kršenja ljudskih prava i sl.