Novosti

ZENSKI SUD FEMINISTICKI PRISTUP PRAVDI

10.06.2015. Zenski sud: feministicki pristup pravdi

Prvi zenski sud na teritoriji Evrope, odrzan je u Sarajevu, od 07. do 10. svibnja/maja 2015. godine, u organizaciji 10 zenskih grupa sa prostora bivše Jugoslavije (Pokret Majkle enklava Srebrenica i Zepa, Fondacija Cure, Sarajevo, Bosna i Hercegovina, Centar za zene zrtve rata-ROSA, Centar za zenske studije, Zagreb, Hrvatska, Centar za zensko i mirovno obrazovanje Anima, Kotor, Crna Gora, Savjet za rodnu ravnopravnost, Skopje, Makedonija, Zenski lobi Slovenije, Ljubljana, Slovenija, Centar za zenske studije i Zene u crnom, Beograd, Srbija). Zene u crnom su tokom svih pet godina koordinirale programske aktivnosti Zenskog suda.

Zenskom sudu je prethodila konferencija za medije koja je odrzana u Bosanskom kulturnom centru, a na njoj su govorile clanice Organizacijskog odbora Zenskog suda (Kada Hotic, Staša Zajovic, Jadranka Milicevic, Ljupka Kovacevic i Rada Boric). Na konferenciji je prezentiran cjelokupni proces organiziranja Zenskog suda, govorilo se o feministickoj etici brige i odgovornosti u radu sa svjedokinjama, feministickom pristupu pravdi, ucincima Zenskog suda kao i o estetici otpora Zenskog suda.

Zenski sud je zapoceo mirovnom ulicnom akcijom Zene zajedno za pravedan mir. Marš se odvijao glavnim gradskim ulicama, a u njemu je ucestvovalo više stotina zena.

Uvecer je Bosanskom kulturnom centru bilo svecano otvorenje, na kojem su govorile clanice Organizacijskog odbora Zenskog suda (Munira Subašic i Staša Zajovic), kao i medjunarodne drugarice, odnosno clanice Medjunarodnog savjetodavnog vijeca (Charlotte Bunch, Marieme Helie Lucas i Marta Drury).
Nakon toga je izvedena umjetnicko-aktivisticka scenska akcija „Pamcenje - Solidarnost - odgovornost", prilikom koje je odrzan i minut šutnje za sve zrtve rata, kako na prostoru bivše Jugoslavije, tako i svugdje u svijetu.
Takodjer je otvorena izlozba „Pamcenje - Solidarnost - Odgovornost", koja se sastojala od umjetnicko-aktivistickih artefakata (fotografija ulicnih akcija, kazališnih predstava, itd.) koji svjedoce o estetici otpora (antiratnog, feministickog, antimilitaristickog) Zena u crnom i kolektiva angazirane umjetnosti.

U Bosanskom kulturnom centru 8. i 9. maja/svibnja odrzano je pet sesija svjedocenja zena, kako o pretrpljenim zlocinima i nepravdama, tako i o otporu zena.

Svjedocenja svjedokinja su bila podijeljena u pet sesija:
- Rat protiv civila (etnicko/militaristicko/rodno nasilje) - 11 svjedokinja
- Zensko tijelo - bojno polje (seksualni zlocini u ratu) - 5 svjedokinje
- Militaristicko nasilje i otpor zena - 7 svjedokinja
- Progon drugacijih i u ratu i u miru - etnicko nasilje - 8 svjedokinja
- Ne/objavljeni rat - socio-ekonomski zlocini nad zenama i otpor - 6 svjedokinja

O ovim zlocinima je svjedocilo 37 svjedokinja iz svih zemalja bivše Jugoslavije (Bosna i Hercegovina, Crna Gora, Hrvatska, Kosovo, Makedonija, Slovenija i Srbija). Svjedokinje su govorile o individualnom iskustvu koje odrazava iskustva velikog broja zena. Svjedokinje su prethodno prošle kroz proces organiziranja Zenskog suda, aktivno sudjelovale u kreiranju svih programa kao i u konacnom odabiru svjedokinja - postale su subjekti cjelokupnog procesa. Tokom ovog procesa stvorena je snazna mreza svjedokinja za Zenski sud koje su formirale solidarnu zajednicu zena, izvan i iznad drzavnih podjela i granica...

Nakon svake od sesija svjedocenja, suradnice Zenskog suda tumacile su na osnovu svjedocenja zena širi politicki, vremenski i prostorni kontekst izvršenja zlocina i nasilja.
U ovom radu je sudjelovalo 12 suradnica Zenskog suda/ekspertkinja: Rada Ivekovic, Vjollca Krasniqi, Renata Jambrešic Kirin, Miroslava Maleševic, Snjezana Milivojevic (za temu rata protiv civila i etnicko nasilje), Marijana Senjak i Gabi Mischkowski (za temu seksualnog nasilja u ratu), Staša Zajovic, Snezana Obrenovic i Bojan Aleksov (za temu militaristicko nasilje), Tanja DJuric Kuzmanovic i Senka Rastoder (za temu ekonomskog nasilja), od kojih je polovica sudjelovala u direktnom radu na sastancima s potencijalnim svjedokinjama, a tokom petogodišnjeg procesa pripreme organiziranja Zenskog suda.

U okviru Zenskog suda odrzani su 8. i 9. maja/svibnja uvecer susreti „Snaga internacionalisticke zenske solidarnosti" na kome su govorile: Naila Ajesh (Gaza, Palestina), Lily Traubman (Zene u crnom, Izrael), Nora Cortinas (Majke s Majskog trga, Argentina).

Posljednjeg dana rada Zenskog suda, Medjunarodno sudsko vijece, sastavljeno od 7 zena, eminentnih regionalnih pravnih strucnjakinja, historicarki, mirovnih aktivisktinja (Vesna Rakic Vodinelic, Gorana Mlinarevic, Latinka Perovic, Vesna Teršelic) i medjunarodnih (Charlotte Bunch, Diana Otto, Kirsten Campbell) izrekle su preporuke i odluke na osnovu svjedocenja zena a u skladu sa feministickim modelom pravde. Zenski sud ne izrice kaznene sankcije, ali ustanovljava nove vidove kaznjivosti: zlocin protiv mira, politicku odgovornost drzava u bivšoj Jugoslaviji, prije svega Srbije, koje su organizirale zlocine, intelektualnih elita koje su podrzavale rat, medija koji su raspirivali sukobe, ratne profitere, medjunarodne institucije koje nisu sprijecile sukobe... Tekst odluka i preporuka ce biti dostupan uskoro svim sudionicama Zenskog suda.

Tokom završne sesije "Idemo dalje - uvek neposlušne" sve svjedokinje, stotine ucesnica popelo se na pozornicu, oznacavajuci simbolicko kreiranje historije odozdo, snagu alternativne moci zena-subjekata novog modela pravde, rušenje dominantnih narativa o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.
Zenski sud je pratio i umjetnicki program. Angazirani umjetnicki kolektivi (Multimedijalni centar/Led art/ Art klinika, Novi Sad, Dah teatar, Act Women, Škart, Beograd), Grupa za video aktivizam Zena u crnom, kao i pojedinke (Marija Arandjelovic, Marija Vidic, Jelena Markovic, Vahida Ramujkic i druge/i). Ovaj umjetnicko-aktivisticki tim, zajedno sa svjedokinjama, osmišljavao je cijeli umjetnicki program - izlozbe, scenske akcije, performanse tokom Zenskog suda.

Zenskom sudu je prisustvovalo više od 500 osoba iz svih zemalja bivše Jugoslavije, ali i iz Argentine, Alzira, Palestine, Izraela, SAD, Španjolske, Italije, Švedske, Austrije, Belgije, Velike Britanije, itd.

O procesu organiziranja Zenskog suda, mozete procitati u sljedecim knjigama, kako na SBHC jezicima, tako i na engleskom jeziku. Takodje prilazemo i autorske clanke, koje su nam poslale, kako ucesnice Zenskog suda, tako i novinarke.

› arhiva novosti