Novosti

Izjava povodom nedavnog stupanja na snagu Zakona o pravima zrtava silovanja u ratu

26.06.2015. Zagreb, 26.06.2015.


IZJAVA ZA JAVNOST

Zakon o pravima zrtava seksualnog nasilja za vrijeme oruzane agresije na Republiku Hrvatsku u Domovinskom ratu stupio je na snagu. Ocekujemo da Ministarstvo branitelja uskoro formira Povjerenstvo za zrtve seksualnog nasilja koje ce davati misljenje „o cinjenici je li stranka zrtva seksualnog nasilja te o obliku, odnosno posljedicama seksualnog nasilja", kao i pravilnik kojim ce se razraditi uvjeti za stjecanje statusa i ostvarivanje prava iz ovog Zakona, cime ce zapoceti proces prijava.

Obzirom da citavo ovo razdoblje žene koje su preživjele ove zlocine nisu ostvarivale nikakav status kao civilne zrtve rata, izuzetno je vazno da je ovaj Zakon konacno donesen, iako nakon vice od 20 godina od pocinjenja zlocina. Zakon osigurava status i odredjeni opseg prava ukljucivsi pravo na novcanu nadoknadu prezivjelima, koja ce se isplacivati iz drzavnog proracuna. Medjutim, važno je naglasiti da se ovim Zakonom u vise njegovih aspekata ne ide in favorem zrtvama, nego se na vise nacina, protivno obvezujucim medjunarodnim ugovorima, nastoji suziti njegov doseg:

• na nacin da se seksualno nasilje je definira „zatvorenim popisom" protupravnih radnji koje nisu u skladu sa Zenevskim konvencijama niti sa Rimskim statutom pa nisu obuhvacena sva teska zlostavljanja spolne prirode koja se nanose tjelesnom i moralnom integritetu zene; ili se pak
• uvodjenjem pretjeranog formalizma (potvrda o drzavljanstvu, potvrda MUP o prebivalistu - bez mogucnosti dokazivanja fakticnog prebivalista) stvarne zrtve onemogucuje u primjeni zakona.
• Odredbom o upotrebi sile ili prijetnje ogranicava se doseg zakona u odnosu na situacije u kojima je upotrijebljena sila ili prijetnja. S obzirom da je rijec o nasilju u ratu, itekako relevantan je i strah od nasilja, prinude, zatocenja, psihološkog ugnjetavanja ili zlouporabe polozaja moci protiv te osobe ili neke druge osobe iskoristavanjem prisilnog okruzenja, kao i prema osobi koja nije u stanju dati stvarni pristanak.
• Pokusaj uvodjenja odredbe zakona prema kojem zrtva ne smije biti suradnik neprijateljskih vojnih i paravojnih postrojbi ili pravomocno osudjena zbog ugrozavanja ustavnog poretka u direktnom je proturjecju sa cl. 3. Zenevskih konvencijama prema kojim niti jedna strana u sukobu, preciznije: "osoba koja izravno ne sudjeluje u neprijateljstvima" ne smije biti mucena, u kontekstu ovog zakona: silovana. Konvencija nalaže obvezu covjecnog postupanja.
Radi se o clanku s neispravnom politickom pozadinom koji moze voditi u brojne zloupotrebe i suzavanje dosega ovog zakona, kao što se to uostalom cini i sa drugim odredbama.
• Suzen je opseg prava i nedostaje, uz ispunjavanje odredjenih pretpostavki, osiguravanje prava na stambeno zbrinjavanje, prava na poticaje pri zaposljavanju, pravo na dodatno obrazovanje, ostala prava.

Zakljucno, organizacije civilnog drustva brine cinjenica da su neki zastupnici i zastupnice ovog saziva Sabora iznosili uvjerenja da sve zrtve silovanja nemaju ista prava, da su neki zastupnici gorljivo zastupali rjesenja kojima bi se neke zene, zrtve silovanja diskriminiralo i kojima bi zeljeli onemoguciti ostvarivanje prava. Iznosene su teze da zrtve seksualnog nasilja ne mogu ostvariti prava po ovom zakonu ako su pocinitelji nasilja pripadnici HV i redarstvenih snaga. Nekriticki se spominju imena zrtava u javnim raspravama, bez postivanja prava osobnosti zrtava i stvara se negativno ozracje u trenutku koji je vazan za zrtve, ali i za cijelo hrvatsko drustvo.

 

Nela Pamukovic
za Centar za zene zrtve rata-ROSA

Rada Boric
za Inicijativu za Zenski sud

Biserka Momcinovic
za Zensku mrezu Hrvatske

› arhiva novosti