Novosti

Ratificirana Istanbulska konvencija

13.04.2018. Hrvatski sabor izglasao je u petak 13.04. 2018. ratifikaciju Konvencije Vijeca Europe o sprecavanju i borbi protiv nasilja nad zenama i nasilja u obitelji. Iako je prethodnih mjeseci, a narocito tjedana rasprava o Konvenciji dovedena do usijanja, Sabor je velikom vecinom usvojio dokument. Od 142 zastupnika (od ukupno 151) koji su bili u sabornici, za ratifikaciju je glasovalo njih 110, 30 je bilo protiv, a dvoje suzdrzano.
Istanbulska konvencija donesena je 2011. u Istanbulu i Turska je jedna od prvih zemalja koja ju je potpisala. Na snagu je stupila 1. kolovoza 2014. Potpisalo ju je ukupno 45 zemalja i Europska unija. Od clanica Vijeca Europe nisu je potpisale samo Rusija, Armenija i Azerbejdzan.
Hrvatska je Konvenciju Vijeca Europe o sprecavanju i borbi protiv nasilja nad zenama i nasilja u obitelji - Istanbulsku konvenciju - potpisala prije više od pet godina, 22. sijecnja 2013. Od tada godinama nije bilo interesa za ratifikaciju od strane sluzbene politike. Cijelo to vrijeme zenske organizacije i aktiviskinje su se zalagale za ratifikaciju Konvencije. U posljednjih godinu dana interes za Konvenciju i veliko protivljenje ratifikaciji iskazivale su konzervativne organizacije i Katolicka crkva.
Glasanju o ratifikaciji Konvencije prethodila je 9 satna rasprava. Vecina klubova zastupnika podrzala je u raspravi u Hrvatskome saboru ratifikaciju Istanbulske konvencije naglasivši da je rijec o civilizacijskom iskoraku zaštite ljudskih prava, ali su i upozorili na politizaciju ratifikacije te konvencije u javnosti.
Konvenciju je zasad ratificiralo 28 zemalja, medju kojima su Njemacka, Švedska, Španjolska, a od nama susjednih zemalja Italija, Slovenija, Srbija, Crna Gora i Bosna i Hercegovina. Dakle, svi susjedi osim nas i Madjarske Konvenciju su vec ratificirali.
Konvencija Vijeca Europe o sprecavanju i borbi protiv nasilja nad zenama i nasilja u obitelji, Istanbulska konvencija, pravno je obvezujuci medjunarodni instrument kojim se kriminaliziraju djela kao što su tjelesno, psihicko i seksualno nasilje te seksualno uznemiravanje, prisilni brakovi, sakacenje zenskih spolnih organa, prisilni pobacaji. Rijec je o dokumentu koji treba štititi zene od svih oblika nasilja, sprjecavati progon zena i generalno doprinositi uklanjanju nasilja prema zenama i nasilja u obitelj. Konvencija takodjer radi na širem osvještavanju problema nasilja prema zenama, educira gradjanstvo, unapredjuje sustav za borbu protiv nasilja, dekonstruira rodne stereotipe i predrasude, te nadogradjuje sustav podrške zrtvama nasilja. Ukratko, svrha ovog dokumenta je iskorijeniti nasilje koje je duboko utkano u pore našeg patrijarhalnog društva.

› arhiva novosti